U okviru projekta proveli smo i istraživanje među poslodavcima o statusu gimnazijalaca na tržištu rada. U istraživanju su sudjelovali poslodavci i zaposlenici koji raspolažu informacijama relevantnim za anketu.93% ispitanih upravljaju tvrtkama u privatnom vlasništvu.71% upravlja malim tvrtkama, a samo 28% ih se bavi proizvodnjom. Ostali se bave pružanjem usluga.Tvrtke su registrirane u različitim krajevima Hrvatske.

Prednosti zapošljavanje gimnazijalaca, prema navodima ispitanika, leže u širem općem obrazovanju, većoj spremnosti za učenje I poznavanju stranih jezika, iako neki ispitanici navode da ne vide nikakvu prednost u zapošljavanju osobe koja ne zna ništa konkretno raditi, ali da ipak sve ovisi o pojedincu. Kao nedostaci navode se nedostatak stručnih znanja, duže uhodavanje u posao , ali I frustriranost zbog nedovršenog studija.

51% ispitanih poslodavaca zapošljava gimnazijalce, a 33% tvrdi da uopće nemaju potrebe za takvim kadrom.

Najviše zaposlenih gimnazijalaca rade kao administrativno osoblje.

55% ih smatra da je potrebna osrednja matematička pismenost, a 47,5% ispitanika smatra da je potrebna visoka sklonost timskom radu. Najviše ipak ističu potrebu za visokom informatičkom pismenošću – 70%.

Ovo kratko istraživanje za potrebe projekta je potvrdilo već poznate stavove o gimnazijalcima I njihovoj (ne)zapošljivosti. Od gimnazijalaca se očekuje cijeli niz generičkih vještina I znanja  te u kontekstu srednje stručne spreme dobro kotiraju , jer se smatraju otvorenijim prema učenju.

Tehnološki napredne tvrtke ne samo da ne zapošljavaju gimnazijalce nego nemaju uopće potrebe za kadrom srednje stručne spreme.

Spomenuti se može i zatvorenost tvrtki prema osobama s posebnim potrebama I osoba iz ugroženih društvenih skupina. Naravno, sve te parametre je potrebno promatrati I kroz prizmu veličine tvrtke I područja kojim se bave. Ipak, veseli činjenica o većoj osviještenosti po pitanju poštovanja temeljnih ljudskih prava.