Za potrebe projekta analizirani su nastavni planovi svih gimnazijskih predmeta, novi kurikuli stručnih predmeta u srednjem strukovnom obrazovanju ekonomskoga smjera te važni dokumenti novijega datuma koji definiraju ishode učenja u srednjoškolskim obrazovnim programima. Analizom nastavnih planova koje je dostavila radna skupina utvrđeno je da mali broj planova izravno razvija osnovnu poduzetničku kompetenciju. Nastavni planovi proizlaze iz zastarjele koncepcije prenošenja znanja u kojoj je nastavnik u središtu procesa, a učenik je pasivni konzument sadržaja. Rijetki su programi koji definiraju ishode učenja. Oni su novijega datuma, a riječ je o kurikulima Građanskoga odgoja i obrazovanja, Zdravstvenog odgoja, Vjeronauka te stručnih ekonomskih predmeta. Prosječni udio u fondu sati koje možemo dovesti u vezu s razvijanjem poduzetničke kompetencije bi bio oko 25% u godišnjem fondu sati, ali se uglavnom odnosi na razvijanje komunikacijskih vještina, kritičkoga prosuđivanja i analitičkoga mišljenja. Utvrđeno je da u planovim nema sadržaja koji potiču razvoj organizacijskih vještina, vještine vođenja projekata i razvijanja kreativnosti. Neophodno je pristupiti revidiranju zastarjelih gimnazijskih programa jer su u potpunom neskladu sa strateškim dokumentima obrazovne politike novijega datuma. Pritom se misli na Nacionalni okvirni kurikulum (2011.) te Strategiju odgoja, obrazovanja i znanosti koja je još uvijek u fazi rasprave. Ta dva dokumenta daju jasan impuls razvijanju poduzetničkih kompetencija različitim nastavnim predmetima, što ovaj projekt čini aktualnim i prijeko potrebnim.Treba istaknuti da i škole mogu unutar školskoga kurikula biti fokusirane na razvoj poduzetničkih kompetencija posebno kroz međupredmetni pristup.